Karlovačko Veleučilište proizvelo prvo akademsko pivo

Po uzoru na Njemačku ili Češku, dvije najpoznatije pivske zemlje čija tradicija malih pivovara i specifičnih pivskih vrsta stoljećima osvaja svijet, i Hrvatska bi uskoro trebala otvoriti vrata malim pivskim gospodarstvima. Takav je barem plan karlovačkog tima okupljenog u Veleučilištu, na kojemu se među devet stručnih studijskih programa studira i – pivarstvo.

Jedini studij pivarstva u Hrvatskoj ovih je dana dobio ideju za proizvodnju, radno nazvanog, »akademskog« piva. Smješteno od prije dvije i pol godine u impozantnoj spomeničkoj zgradi iz 1686. godine na 30.000 četvornih metara karlovačke »kineske četvrti«, Veleučilište je uspjelo nabaviti mini pivovaru vrijednu oko 300.000 kuna, u kojoj zasad samo eksperimentalno proizvode vlastito pivo. »Među naših 2000 studenata raspisali smo natječaj za odabir naziva piva, a pobjednika čeka prva nagrada – 20 litara akademskog piva«, kaže dekan Veleučilišta Antun Alegro.

»Trogodišnji studij pivarstva započeli smo ne samo za potrebe velikih pivovara, već da bi mladi ljudi naučili tehnologiju proizvodnje piva i počeli otvarati privatne mini pivovare po uzoru na one u Njemačkoj ili Češkoj«, objašnjava dekan. Interes za studij pivarstva je konstantan: svake se godine upiše između 70 i 80 budućih prvostupnika pivarstva. Za razliku od sveučilišnih studija, njihov studij podrazumijeva više od 50 posto praktične nastave. Cilj ih je, nakon što savladaju teoriju i nauče ponešto o sirovinama pivarske industrije, proizvodnji slada i mikrobiologiji piva, obučiti vještinama proizvodnje specifičnih pivskih vrsta.

Degustacija akademskog piva proizašlog iz mini pivovare smještene u jednom od dvadesetak veleučilišnih laboratorija (ostali su vezani uz strojarstvo, mehatroniku, ali i lovstvo, koji se također studiraju na Veleučilištu u Karlovcu), dovodi do razgovora o lošem ili boljem pivu.

»Ljudi obično govore o svjetlom ili tamnom pivu, odnosno od uvođenja 0,0 promila, Hrvati znaju ponešto i o bezalkoholno pivu.

No, u malom postotku znaju o specifičnom pivu«, kaže Josip Čulig, pročelnik Odjela prehrambene tehnologije, na kojemu su usmjerenja pivarstvo i prerada mlijeka, koji se nada da će akademsko pivo biti i prvo ekološko pivo, jer ga rade bez konzervansa. Osim kvalitete vode, kao važan kriterij za kvalitetno pivo navodi i proces obveznog mirovanja proizvedenog piva od mjesec dana, no bit svakog dobrog pivskog recepta je, kaže, prva runda loša, druga dobra.

Naspram poznatih nacionalnih pivovara s pogonima od 100 hektolitara, karlovačka mini pivovara ima pogon od jednog hektolitra, što će biti dovoljno za obuku studenata pivarstva, ali i skoru proizvodnju. »Osim mini pivovare, imamo i mini sirelu za proizvodnju sireva u seoskim gospodarstvima. Platili smo je 100.000 kuna. Imamo dakle pivo, sir, još nam samo nedostaju kobasice«, kažu na Veleučilištu, koje je imalo plan otvoriti i studij mesarstva. Plan je propalo zbog slabog interesa potencijalnih studenata…

(Vjesnik)






::zanimljivosti…
Svjetski BJJ prvak u Zagrebu: “Cro Cop je naprosto sjajan”