Mišljenje i prijedlog izmjena Pravilnika o studiranju

Nakon održane rasprave na dvije sjednice Skupštine Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno je donio Mišljenje i prijedlog izmjena Pravilnika o studiranju Sveučilišta u Zagrebu. Mišljenje je poslano Povjerenstvu za praćenje bolonjskog procesa. Cijeli tekst možete pročitati u nastavku.

Prijedlog pravilnika o studiranju (.doc format)

 Mišljenje i prijedlog izmjena Pravilnika o studiranju Sveučilišta u Zagrebu

Studentski je zbor Sveučilišta u Zagrebu na 21. i 22. sjednici Skupštine proveo opsežnu raspravu o prijedlogu Pravilnika o studiranju. Rasprava je bila otvorena i na internetskim stranicama Studentskog zbora. Nakon temeljite analize svih pristiglih mišljenja i održane rasprave Skupština Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno je donijela sljedeće mišljenje i prijedlog izmjena Pravilnika o studiranju.

 Studentski zbor snažno podupire donošenje ovog pravilnika. Podsjećamo na napore i pritiske Studentskog zbora na Sveučilište povezane s donošenjem ovog pravilnika. Smatramo da je Pravilnik o studiranju nužan temelj za kvalitetno i organizirano provođenje nastave po novom sustavu studiranja. Vjerujemo da je donošenje Pravilnika rezultat, između ostalog, i stalnog upozoravanja Studentskog zbora na potrebitost takvog pravnog dokumenta.

Nakon brojnih kritika dijela akademske zajednice na veličinu i sadržajnu preopširnost Pravilnika, smatramo da je Pravilnik u postojećem obliku veoma kvalitetno rješenje. Valja uzeti u obzir da je ovaj pravilnik pisan u prvom redu za studente, stoga podržavamo da se u Pravilniku ponavljaju određene odredbe iz zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu kako bi studenti na jednom mjestu imali objedinjeno sve povezano s pravilima studiranja. Vjerujemo da Pravilnik na zadovoljavajući način određuje okvire studiranja u koje se mogu uklopiti sve sastavnice Sveučilišta, a opet ostavlja dovoljno prostora za specifičnosti pojedinih sastavnica.

 
Prijedlozi izmjena
 
1. Prestanak statusa studenta

Čl. 48. st. 3. “Student koji nije izvršio predviđene obveze iz upisanih predmeta mora te predmete ponovno upisati iduće akademske godine. Student ima pravo najviše dvaput upisati isti predmet.” Briše se Student ima pravo najviše dvaput upisati isti predmet.

 Čl. 57. Umjesto “Broj izlazaka na ispite određen je Statutom.” prepisati dio iz Statuta (Čl. 71. st. 4.): “Ispit se iz istog predmeta može polagati najviše četiri puta. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je u idućoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet. Ako student i nakon ponovljenoga upisa predmeta ne položi ispit na način utvrđen ovim člankom gubi pravo studiranja na tom studiju.” 

Čl. 22. st. 7. ako student ne položi ispit na način utvrđen u čl. 71. st. 4. Statuta i čl. 48. st. 3. Pravilnika” valja promijeniti u ako student ne položi ispit na način utvrđen u čl. 57. Pravilnika”

 Obrazloženje: Smatramo pregrubom odredbu o ukidanju statusa studenta u slučaju da student nakon drugog upisa predmeta i nepolaganja ispita gubi pravo studiranja. Mora se omogućiti studentu da iskoristi mogućnost polaganja ispita 8 puta kako je to predviđeno Statutom, pa i u slučaju da to ne izvrši u dvije godine. Ostale odredbe Pravilnika i Statuta tjeraju studenta da studira prema razumnom vremenskom okviru (minimalan broj prikupljenih ECTS bodova, maksimalno vrijeme studiranja) stoga je ova odredba nepotrebna i vrlo ograničavajuća.
 

2. Status izvanrednog studenta

Čl. 17. st. 2. “Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.” Briše se “ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.”

Dodaje se: “Student je dužan određenim dokumentima dokazati svoj status.”

 Obrazloženje: U skladu s dobrom europskom praksom i nastojanjem našeg sveučilišta da idemo prema ukidanju izvanrednog studija u postojećem obliku i uvođenju novog modela cjeloživotnog učenja, smatramo važnim ograničiti mogućnost izvanrednog studiranja prema sadašnjim pravilima. Česta je pojava da izvanredni studij pohađaju ”obični” studenti koji nemaju nikakva studentska prava, što svakako treba spriječiti.
 

3. Troškovi studija

Čl. 20. st. 1. na kraju dodati: ”Sastavnice moraju voditi posebnu brigu o materijalno ugroženim studentima.”

 Obrazloženje: Čl. 20. propisuje određivanje kriterija za participaciju studenata isključivo s obzirom na uspjeh studenata u razredbenom postupku, odnosno tijekom studija. Smatramo da se sastavnicama mora ostaviti mogućnost da studentima lošeg materijalnog statusa u skladu s njihovim mogućnostima prilagodi visina i način plaćanja participacije.
 

4. Izostanci

Čl. 41. st. 2. propisuje da student tijekom semestra može izostati s nastave pojedinog predmeta do 20% ukupnog fonda sati. Na ovaj se način studentu ostavlja mogućnost nedolaska na nijedne vježbe, a da ostane u okviru 20% izostanka ukupnog fonda sati.

Stoga je potrebno dodatno definirati izostanke s pojedinih dijelova nastave, npr. teoretski dio nastave (predavanja) 30%, praktični dio nastave (vježbe, seminari i sl.) 20%.


5. Iznimno uspješni studenti

Čl. 24. definira iznimno uspješnog studenta kao studenta koji je među 10% najuspješnijih studenata generacije te se isključivo tim studentima omogućava upis još jednog studijskog programa odnosno upis više od 35 ECTS bodova semestralno. Kako je ova odredba demotivirajuća za studente koji uredno i redovito ispunjavaju sve svoje obveze uz prosječan prosjek ocjena, tražimo da se upis još jednog studijskog programa i upis više od 35 ECTS bodova semestralno omogući svim studentima koji uredno i redovito izvršavaju svoje obveze bez ponavljanja.

 
6. Status studentskih predstavnika

S obzirom na specifičnost posla kojim se studentski predstavnici bave i obveze koje su definirane zakonom i statutima, smatramo da je posebno važno definirati status studentskih predstavnika. Studentski su predstavnici članovi različitih odbora i povjerenstava na sastavnicama, stručnim vijećima sastavnica i raznim sveučilišnim tijelima te imaju obvezu dolaska na sjednice svih tih tijela. Često se događa da su sjednice tih tijela u koliziji s nastavom studenta pa student ili ne dolazi na nastavu za što bude sankcioniran ili ne dolazi na sjednicu za što bude posebno prozivan.

Stoga predlažemo da se Pravilnikom propiše da studentski predstavnici, koji su članovi određenih tijela sastavnice ili Sveučilišta, u vrijeme održavanja nastave budu oslobođeni dijela nastave koji je u koliziji sa sjednicom te da im se za sjednice koje su izvan trajanja nastave, sukladno definiciji računanja ECTS bodova, dodijeli zasluženi broj ECTS bodova.

 
7. Ostale primjedbe

U nekoliko članaka ovog Pravilnika spominje se postojanje završnog ispita kao nužnog preduvjeta za završavanje pojedinog predmeta. Smatramo da takvu odredbu treba izmjeniti i ostaviti mogućnost završavanja pojedinog predmeta kroz kontinuiranu provjeru znanja bez završnog ispita, čak štoviše, Pravilnikom bi trebalo poticati takvu praksu.

U dijelu Pravilnika koji definira sadržaj informacijskog paketa (Čl. 11. st. 2.) u poglavlju Informacije o programima koje vode diplomi (2.2.B.i.) sastavnici je dana mogućnost isticanja ishoda učenja. Smatramo da je taj dio nužan i morao bi biti obvezujući za sve sastavnice pa predlažemo izmjenu točke 2.2.B.i.: umjesto ”Ciljevi predmeta” valja pisati ”Ishodi učenja”.

U Čl. 52. st. 3. propisuje se trajanje ukupnog ispita. Smatramo da je potrebno ograničiti trajanje pojedinih dijelova ispita (npr. trajanje usmenog dijela ispita ne smije biti dulji od 3 sata). Praksa je pokazala da ispiti na nekim sastavnicama znaju trajati i po 8 sati po kandidatu što je svakako nedopustivo i ovaj pravilnik takvu praksu mora spriječiti.

 
 

Za Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu,

 
 
Krešimir Bašić,
predsjednik