Nakon tri godine studija ponovo na klasifikacijski!

Prva generacija studenata upisanih po bolonjskom programu trebala bi završiti preddiplomski studij 2008. godine, nakon čega ih sa stečenom svjedodžbom prvostupnika očekuje diplomski studij od godinu do dvije. Tek tada stječu naziv magistra struke i sveučilišnu diplomu (izuzetak su medicina, stomatologija i veterina te područje tehničkih znanosti čiji je naziv doktor, odnosno magistar inženjer). Budući da je riječ o novim diplomskim programima, sveučilišta ih usklađuju, ali i osmišljavaju način prelaska studenata s preddiplomskog na diplomski studij.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš kaže da će najvjerojatnije, kao i za preddiplomski, i za diplomski studij fakulteti dobivati kvotu studenata koje mogu primiti, ali i da će na većini fakulteta biti potrebno organizirati klasifikacijski postupak za upis na diplomske studije. Pritom bi se studentu vrednovao uspjeh iz prethodnih godina studija.
»Diplomski studiji za Sveučilište su najbitniji«, kaže Bjeliš, objašnjavajući da će klasifikacijski postupak za njih biti organiziran dva puta na godinu, kroz zimski ili ljetni modul.
»Nastavak studija omogućavat ćemo u dva modula da student ne bi gubio puno vremena čekajući početak diplomskog studija«, objašnjava Bjeliš.
Jedna od mogućnosti koja će pritom čekati studente jest izbor odnosno mogućnost prelaska s jednog fakulteta na drugi, odnosno sa sveučilišta na sveučilište. »Pritom je važno da svi studenti pri upisu budu u ravnopravnom položaju, bilo ako upisuju diplomski studij na dotadašnjem fakultetu, bilo na drugom«, kaže Bjeliš, priznajući da zbog potrebe klasifikacijskog postupka prilikom selekcije kandidata za upis na diplomske studije taj prijelaz ipak neće biti "mekan". Školarine za diplomske studije još nisu definirane, no rektor vjeruje da će zagrebačko sveučilište primijeniti iste principe kao od lani na preddiplomskim studijima. Tako bi studenti u cijeni diplomskog studija participirali ovisno o uspjehu iz prethodne tri godine studija, po »zagrebačkom linearnom modelu«: što bolji uspjeh u studiju, to manja participacija u školarini.

(Vjesnik)